Sadrzaj:

0. UVOD

1. FOTOGRAFIJA

1.1 Sto je to ekspozicija?
1.2 OK, sad znam sto je ekspozicija, ali zasto prtljati sa oba
parametra?
1.3 Kako onda rade plasticni idioti za 100 kuna koji nemaju nikakvo
podesavanje ekspozicije?
1.4 Sto je DOF (depth of field)?
1.5 Fotografiranje munja
1.6 Zasto su mi slike mutne?
1.7 Koje veličine mi moraju biti slike da dobro ispadnu kod digitalnog
razvijanja?
1.8 Fotografiranje mjeseca (engleski tekst)
1.9 Zasto u fotostudiju odrezu dio slike kada ih "razvijaju" sa
digitalca?

2. FOTOOPREMA

2.1 Isplati li se kupiti fotoaparat X za Y kuna?
2.2 Gdje je najjeftiniji najnoviji Foobar-DX100 fotoaparat?
2.3 Da li se isplati po fotoaparat u Austriju?
2.4 Gray-market fotooprema???
2.5 Nabavka 3rd party dodatne opreme i potrosni materijal
2.6 Koliko mogu dobiti za moj stari fotoaparat?
2.7 Gdje oglasiti prodaju fotoopreme?
2.8 Canon vs. Nikon, Olympus vs. Fuji, Foo vs. Bar

3. BATERIJE

3.1 Vrste punjivih baterija
3.2 Vrste punjaca
3.3 Punjenje baterija
3.4 Koliko traju baterije u digitalnim fotoaparatima

4. LITERATURA

4.1 Casopisi
4.2 Knjige
4.3 On-line
4.4 Arhiva grupe

======================================================================

0. UVOD

Trazi se dobrovoljac sa malo duzim stazom na grupi za napisati ovaj
dio.

======================================================================

1. FOTOGRAFIJA

1.1 Sto je to ekspozicija?
From: Aleksandar Milivojevic

Ekspozicija odredjuje kolicinu svjetla koju propustamo kroz objektiv
na film. Da bi dobili sliku moramo propustiti dovoljno svjetla na
fotoosjetljiv medij, bio to klasican film ili CCD u digitalnim
fotoaparatima. Ako propustimo previse svjetla dobicemo blijedu sliku
bez detalja u svijetlim podrucjima, ako propustimo premalo dobicemo
pretamnu sliku bez detalja u tamnim podrucjima. Kolicinu svjetla
mozemo kontrolirati na dva nacina. Prvi je tako da kontroliramo
trajanje ekspozicije. Sto duze propustamo svjetlo do fotoosjetljivog
medija, to smo propustili vecu kolicinu svjetla. Drugi je tako da
kontroliramo velicinu otvora objektiva (blende). Sto je veci otvor
objektiva, to ce kroz njega na fotoosjetljivi medij prolaziti vise
svjetla.

U jednoj knjizi je to objasnjeno analogijom sa slavinom. Ako zelite
napuniti casu vodom (pravilno eksponirati fotoosjetljiv medij) mozete
ili jace otvoriti slavinu (povecati otvor objektiva) ili dulje puniti
casu (produljiti vrijeme eksponiranja). Poanta je da na kraju casa
bude puna do vrha, ali i da se ne prelije.

Duljina trajanja se izrazava u sekundama, a otvor objetiva pomocu
f-brojeva. Ovo prvo je jasno sto je. Ovo drugo treba malo objasniti.
F-brojevi su u stvari razlomci, tako da veci f-broj odgovara manjem
otvoru objektiva (kad netko kaze "otvorio sam objektiv na dvojku", to
je u stvari 1/2 i obicno se pise kao f/2). Sam f-broj je omjer
promjera otvora objektiva i njegove zarisne duljine. Svi objektivi
kad im se otvor objektiva postavi na isti f-broj propustaju istu
kolicinu svjetla u jedinci vremena.

Na starim manualnim mehanickim fotoaparatima, fotograf podesava rucno
oba parametra. Kod novijih generacija fotoaparata stvari se razlikuju
ovisno o klasi u koju fotoaparat spada (neovisno o tome da li je
fotoaparat klasicni ili digitalni). Na "idiotima" (klasicnim i
digitalnim) fotograf obicno nema kontrolu nad ekspozicijom, vec nju
pokusa odrediti sam fotoaparat (sto mu podje za rukom u nekih 75%
slucajeva). Bolji fotoaparati (i klasicni i digitalni) omogucuju
fotografu da rucno odredi jedan od parametara (ovisno o tome da li se
radi o portretu, sportskoj fotografiji ili pejzazu), a fotoaparat
izracuna drugi, ili dopustaju rucno zadavanje obadva sto je korisno u
situacijama kada elektronika u fotoaparatu ne moze tocno odrediti
parametre ekspozicije (na primjer kod nocne fotografije, slikanja
munja, slikanja u svjetlo, itd.).

----------------------------------------------------------------------
1.2 OK, sad znam sto je ekspozicija, ali zasto prtljati sa oba
parametra?
From: Aleksandar Milivojevic

Zvuci logicno. Ako mogu mijenjati samo otvor objektiva ili samo
trajanje ekspozicije i dobiti ispravno eksponiran medij, zasto se
patiti sa oba parametra istovremeno?

Zato sto promjena bilo velicine otvora objektiva, bilo duljine
trajanja ekspozicije ima direktan utjecaj na to kako ce fotografija
izgledati, i to svaka na svoj nacin.

Promjenom otvora objektiva mijenja se dubinska ostrina (depth of
field). Ako objektiv previse otvorite, na fotografiji mozda nece biti
ostro sve sto bi trebalo biti ostro. Ako ga otvorite premalo na
fotografiji ce mozda biti i previse toga ostro pa nece biti jasno sto
ste u stvari htjeli uslikati (curu ili kip svetog Jure iza nje ili
obadvoje ili mozda onog komada sto se motao tamo negdje odozada).

Ako je objekt koji slikate u pokretu, prevelikim povecanjem vremena
ekspozicije on vise na filmu nece biti ostar (motion blur), sto je
lose (osim u slucaju ako to bas nije efekt koji ste htjeli postici).
Takodjer ako ga povecate iznad odredjene granice, a slikate iz ruke
slika moze ispasti mutna zbog tresnje kamere (pogledati pitanje "zasto
su mi slike mutne").

Ovo je par savjeta za neke uobicajene situacije (ako imate fotoaparat
koji ima posebne modove za te situacije, ovo je sto ce automatika u
fotoaparatu napraviti kad ih koristite):

Portreti: velik otvor objektiva kako bi dobili malu dubinsku ostrinu.
Na taj nacin ce se osoba koju ste slikali isticati na fotografiji, a
sve ostalo ce biti mutno i nece odvracati paznju. Pozeljno je da
pozadina iako je mutna bude jednolika, kako ne bi odvracala paznju
svojom sarolikoscu.

Pejzazi: mali otvor objektiva kako bi dobili sto vecu dubinsku
ostrinu. Obzirom da je otvor objektiva mali, povecace se trajanje
ekspozicije. Razmislite o stativu ili barem naslonite sebe ili
fotoaparat na nesto cvrsto.

Sport: sto krace vrijeme ekspozicije kako bi zamrzli pokret. Ovo ce
obicno imati za posljedicu veliki otvor objektiva pa pripazite na
dubinsku ostrinu.

----------------------------------------------------------------------

1.3 Kako onda rade plasticni idioti za 100 kuna koji nemaju nikakvo
podesavanje ekspozicije?
From: Aleksandar Milivojevic

Ovo se odnosi iskljucivo na klasicne plasticne idiot fotoaparate i
negativ film. Ti fotoaparati se cesto pakiraju i kao fotoaparati za
jednokratnu upotrebu.

Trik je u tome sto negativ film podnosi pogreske u ekspoziciji i do
2-3 f-stopa (dva-tri otvora blende) u oba smjera koje se mogu
ispraviti podeksponiranjem ili preeksponiranjem kod osvjetljivanja
fotopapira uz male (za amatersku upotrebu) gubitke u kvaliteti ili i
vise uz vece gubitke na kvaliteti. Ti fotoaparati imaju ekspoziciju
podesenu za nekakvo srednje dnevno osvjetljenje. Kada slikate na
plazi dobicete preeksponirane slike na negativu, kada slikate u sjeni
ili za tmurnog dana dobicete podeksponirane, a te pogreske ce se onda
ispravljati u fotolabu prilikom izrade fotografija (proces je
automatiziran i za njega se brine automatika u stroju za
osvjetljavanje fotopapira).

Gubitak na kvaliteti zbog pogreski ekspozicije na ovim fotoaparatima
nije toliko bitan i zbog cinjenice da oni nemaju ni mogucnost
fokusiranja nego jednostavno koriste mali otvor objektiva koji je
pre-fokusiran ili na hiper-fokalnu distancu ili na dva-tri metra sto
je obicno udaljenost sa koje cete nekog slikati sa tim fotoaparatom.
Zbog toga su slike sa tih fotoaparata uglavnom mutnjikave i bez
detalja (greske ekspozicije, nemogucnost fokusiranja i uzasno losa
kvaliteta objektiva se zbrajaju).

----------------------------------------------------------------------

1.4 Sto je DOF (depth of field)?
From: Aleksandar Milivojevic

"Depth of field" je na Hrvatskom "dubinska ostrina". Pojasnjeno, o
dubinskoj ostrini ovisi koliko ce predmeti iza i ispred objekta na
koji je fotoaparat fokusiran na fotografiji ispasti prihvatljivo
ostri. Dobrim izborom dubinske ostrine, moze se postici da samo
objekt koji je vazan bude ostar.

Sama dubinska ostrina ovisi o otvoru objektiva fotoaparata (sto je
objektiv otvoreniji, to je dubinska ostrina manja), udaljenosti
objekta snimanja od fotoaparata (sto je udaljeniji, to je dubinska
ostrina veca) i zarisnoj duljini objektiva (sto je veca zarisna
duljina, to je dubinska ostrina manja). Ovisno o opisanom, dubinska
ostrina se moze kretati od par milimetara do beskonacnog, a najveca je
kada se fokusira na hiperfokalnu udaljenost (aparat je podesen tako da
je "beskonacno" taman na gornjoj granici podrucja dubinske ostrine).

Na normalnim udaljenostima, podrucje dubinske ostrine nije isto ispred
i iza objekta na koji se fokusira (jedna trecina je ispred, a dvije
trecine iza objekta na koji je fokusiran fotoaparat). Kod snimanja
jako bliskih objekata, raspodjela je priblizno pola-pola.

Na tehnickim kamerama gdje se mogu zakretati ploce sa objektivom i
filmom, moguce je dobiti i beskonacnu dubinsku ostrinu (potrebno je
ploce sa filmom i objektivom tako zakrenuti da se ravnine filma i
objektiva sijeku u istoj tocki sa ravninom predmeta snimanja, sto se
jos zove i Scheimpflugovo pravilo).

----------------------------------------------------------------------

1.5 Fotografiranje munja
From: Hrvoje Horvat

Moja najcesca kombinacija je 100 ASA negativ uz f/8 (f/11 ako su munje
izrazito jake, f/5.6 ako su slabe i nema light pollutiona) i
ekspozicije do 30 sec. Najbolje je slikati dok olujni oblaci tek
dolaze/odlaze dok jos nema kise. Bljeskovi ce ti najcesce upropastiti
snimak (ne munje, samo blicanja).

----------------------------------------------------------------------

1.6 Zasto su mi slike mutne?
From: Aleksandar Milivojevic

Mogu biti dva razloga (tj. obicno je jedan od navedena dva).

Prvi je nefokusiranost. Da bi dobili ostru sliku objekta kojeg
snimate, morate fokusirati fotoaparat na njega. Vecina danasnjih
fotoaparata ima auto-focus funkciju koja ce odraditi posao za vas.
Medjutim auto-focus je ipak samo elektronika koja moze pogrijesiti.
Primjer bi bio kada pokusavate uslikati lava u zooloskom vrtu i
dobijete savrseno ostru ogradu (na koju se automatika fokusirala) i
mutnog lava. Kod svih idiota cete ovu gresku primjetiti tek nakon sto
napravite fotografiju (kod klasicnih nakon razvijanja, kod digitalnih
ako zoomirate prikaz slike na LCD-u). Kod SLR fotoaparata kroz
trazilo vidite ono sto ce biti snimljeno, pa cete odmah na mutnom
staklu vidjeti da vam nesto ne stima sa fokusom.

Ako vam se automatika uporno odbija fokusirati na ono sto zelite
uslikati, prebacite fotoaparat u manualni mod i manualno podesite
fokus (ako fotoaparat kojeg imate to podrzava). Takodjer mozete
okrenuti fotoaparat prema predmetu koji je priblizno jednako udaljen
kao i onaj kojeg zelite uslikati, stisnete okidac do pola kako bi se
automatika fokusirala na njega, okrene fotoaparat prema onome sto
zelite uslikati i pritisnete okidac do kraja (ovo cak podrzava i
vecina "idiot" fotoaparata). Procedura se moze malo razlikovati od
aparata do aparata (neki za to imaju posebnu AF-lock tipku), pa
pogledajte upute od svog.

Drugi je predugo vrijeme trajanja ekspozicije. Jos se nije rodio
covjek koji moze drzati dovoljno mirno fotoaparat da bi slika kod
trajanja ekspozicije od pola sekunde bila ostra. Ako slikate iz ruke
sa 35mm fotoaparatom, nepisano pravilo je da trajanje ekspozicije
izrazeno u djelovima sekunde mora biti krace od zarisne duljine
objektiva. Za 50mm normalni objektiv, to znaci najvise 1/50 sekunde.
Za 200mm teleobjektiv to znaci 1/200 sekunde, za 24mm sirokokutni
objetiv to bi bilo priblizno 1/25 sekunde.

U uvijetima slabe rasvjete kada ne zelimo ili ne smijemo koristiti
bljeskalicu (npr. u nekim spiljama je dozvoljeno slikanje, ali je
strogo zabranjeno koristenje bljeskalice) moracemo imati duga vremena
ekspozicije (mozda i po sekundu-dvije ili vise). Problem se moze
rijesiti samo upotrebom stativa. Ako nemate stativ sa sobom, mozete
se pokusati sluziti trikovima (nasloniti fotoaparat na tvrdu podlogu
ili se nasloniti tijelom na nesto stabilno), ali ne ocekujte rezultate
koje bi dobili upotrebom stativa.

----------------------------------------------------------------------

1.7 Koje velicine mi moraju biti slike da dobro ispadnu kod digitalnog
razvijanja?
From: Goran Krajnovic

Kad sam relativno nedavno razvijao neke fotke u Ipiku, htio sam sto
vise paziti na kvalitetu, ostrinu, velicinu, cropanje itd, te sam se
prije toga raspitao kod doticnih i ustanovio sljedece. Pretpostavljam
da ce i drugima pomoci.

Cijela ideja mi je bila da ja doma fajlove sam snimim kao tiffove u
tocnoj velicini koja je potrebna za Fuji Frontier bez da je kasnije
potrebno opet mijenjati velicinu slika, tako da sam imam potpunu
kontrolu nad interpoliranjem piksela, ostrinom, itd.

Dakle, iz razgovora i mailova sa gospodinom iz Ipika ustanovio sam da
Fuji Frontier printa slike na 300 dpi, sto je podatak koji ce nam biti
bitan kasnije. Takoder, dao mi je tocne dimenzije njihovog papira, a
slike treba sloziti tako da imaju 1 mm ibera sa svake strane da ne bi
slucajno izletio gdje bijeli rub.

Tocne velicine papira (sa uracunatim +2 mm) su:

9x13 = 12.9 cm:9.1 cm
10x15 = 15.4 cm:10.3 cm
13x18 = 18.0 cm:12.9 cm
15x20 = 20.5 cm:15.4 cm
20x30 = 30.7 cm:20.5 cm
25x38 = 38.3 cm:25.6 cm

Kad se ovo preracuna u 300dpi, ispada da su optimalne velicine fajlova
za pojedinu velicinu slike:

12.9x9.1 1523x1074 piksela @ 300dpi
15.4x10.3 1818x1216 piksela @ 300dpi
18x12.9 2125x1523 piksela @ 300dpi
20.5x15.4 2421x1818 piksela @ 300dpi
30.7x20.5 3625x2421 piksela @ 300dpi
38.3x25.6 4523x3023 piksela @ 300dpi

Dakle, kada napravite fajlove ovakve velicine i odnesete ih na
razvijanje, onda im treba napomenuti da ste slike vec napravili tocne
velicine kakvu zelite i da oni vise ne rade nikakvo resize-anje slike.

Sto se tice boje, negdje na Fujijevom webu sam jednom nasao ICC profil
za colour space koji se koristi na Frontieru, no oznacen je kao
nekakva beta verzija pa se nisam igrao s njim.

Evo jos malo isjecaka sa nekih clanaka sa Useneta koji spominju boju i
pripremu fotki za Frontier (zadnji dio se odnosi na citanje kodova
otprintanih na straznjoj strani fotke):

What is the best input color space to choose for a digital picture
in order to print it on a Fuji Frontier machine ? sRGB ? Adobe RGB ?
Other ?

I've never found an official document from Fuji stating that, but all
the references that I found on the web and my own experience tell me
that the right colorspace for the Frontier is sRGB, as long as the
operator doesn't mess with the settings. Tell them clearly not to
correct anything (and maybe check that looking at the codes on the
back of the print - read the thread with subject "Fuji Frontier
backprint codes" started by me on 21 August to know how)

However don't rely only on your monitor, use the eyedropper (or a
thresold adjustment layer) to be sure that the brightest highlights
detail are not above 240-245 and the darkest shadow detail are not
below 10-15. Values over 245 shuold be only present in specular
higlights.

Also, be very careful with USM (use small radius and/or high
thresold), Frontier prints are really sharp and will show all the
noise that you may bring in with USM.

HTH.

-------

I was told that it's sRGB by default and the other option is called No
Convert - easily selected by the operator.

-------

NNNN means no color adjustment, the first three N's are CMY, if you
see a number in any of those spots it means they added that many steps
of the color, and if you see a letter it means they took out that many
of that color counting backwards

example: C2AN, 3 cyans taken out, 2 magentas added, 1 yellow taken
out.

im guessing your 4th N might be density or it could be the 1, the
frontier near my house would show NNN -1 if it was brightend one step
or NNN +1 if it was darkened once.

the rest of the stuff printed on the back is useless to you, the order
number and print number will be in there somewhere

------
From Alen Nemecek

Ja bih se nadovezao na color profile za Frontier. Profili se mogu naci
na http://www.fujifilm.co.uk/colour/index.html (Who's computer is this?) . Nisam jos isprobao
kako funkcioniraju, pogotovo nakon sto sam procitao jedan poduzi
thread na rec.photo.film+labs. Nekako sam dosao do zakljucka da su
profili od Fuji-a smece i najsigurnije je koristiti sRGB.

----------------------------------------------------------------------

1.8 Fotografiranje mjeseca (engleski tekst)
From: Philippe Gauthier

Original dostupan na:

<URL:http://www.photosig.com/viewarticle.php?id=160>

The moon is bright!

The moon is an object hit by direct sunlight. The sunny 16 rules
should therefore apply: the correct exposure would be one divided by
your ISO rating @ f/16. For ISO 125 film, this would amount to 1/125
of a second @ f/16.

But the moon is a bit darker than the average grey card; you should
therefore open one more stop to compensate; the correct exposure would
then be 1/125, f/11 in the example above.

Because the night is so dark, the human eye sees the moon a bit
brighter than it really is. Some photographers open one more stop
(1/125 @ f/8) to get a slightly overexposed moon in their shots. This
simulates the apparent brightness of the moon to the human eye.

These values are correct for the full moon. When the moon is not full,
it is still a sun lit object, but the light hits it with an angle,
creating long shadows. The moon becomes dimmer and you should take
that into account. For a half moon, open two stops from the values
suggested above. For a thin crescent, open five stops.

Don't forget that the moon is MUCH brighter than the average night
scene. If the moon is included in a composition exposed for 15 or 30
seconds (a typical value @ ISO 100 in the city) it will appear like a
pure white blotch of light, a bit like taking direct pictures of the
sun. This can or cannot be cool, according to your tastes.

The moon is small!

The sky, from one side of the horizon to the other, is 180 degrees
wide. The moon is only half a degree wide. It is therefore a very
small target, relatively speaking. Our eyes don't see it that way,
because it attracts the attention so much; but the camera does.

This smallness is aggravated by the wide angle of view of most
lenses. A normal 50 mm lens sees a 46 degrees wide section of any
scene. If you point it at the sky, the moon will only take half a
degree of these 46, meaning or 1/92th of the width of the picture. In
short, the moon will be about 1.5 millimeter wide on a 4x6 inches
(10x15 cm) print.

Here are the angle of view of some typical focal lenghts:
24 mm: 84 degrees
35 mm: 62 degrees
50 mm: 46 degrees
105 mm: 23 degrees
200 mm: 12 degrees
300 mm: 8 degrees
500 mm: 5 degrees

To get a moon of any significant size on a picture you'll therefore
need a very long lens. With a 300 mm tele, the moon will be 1/16th of
the frame wide, or about one centimeter on a 4x6 print. Moonscapes are
usually taken with very long (1000 or 1200 mm) lenses, or with cameras
attached to telescopes.

The moon moves fast!

There might be reasons why you'd like a long exposure of the moon,
even if you know it would result in a badly overexposed shot. If you
go for such a long shot, be aware that you'll probably get some motion
blur.

The moon goes around the earth in 24 hours; this means that it does a
360 degrees circle in 1440 minutes, or that it travels one degree in
four minutes (this is not 100% exact as far as astronomy is concerned,
but for photography purposes, its a good approximation).

As was said above, the apparent size of the moon is about half a
degree. This means that during a one minute exposure, the moon will
move a distance equivalent to about half it apparent size. Result: a
moon that looks strangely elongated.

Astronomers use motorized telescopes to track the moon and the
stars. Some short of fitting such a small electric engine on your
tripod, there isn't much you can do to prevent motion blur on long
exposures of the moon.

----------------------------------------------------------------------

1.9 Zasto u fotostudiju odrezu dio slike kada ih "razvijaju" sa
digitalca?
From: Aleksandar Milivojevic

Svi fotostudiji (fotolabovi) razvijaju amaterske fotografije u jednom
od standardnih formata. Najpopularniji formati za amatersku upotrebu
su oni sa omjerom stranica priblizno 3:2 (9x13, 10x15, 13x18 cm) sto
je omjer stranica fotografije napravljene sa 35mm fotoaparatom
(velicina slike na 35mm negativu je priblizno 24x36 mm). Obzirom da
ljudi obicno zele svoje fotografije staviti u albume koji su
manje-vise svi radjeni za fotografije formata 10x15 cm (definitivno
najpopularniji format za izradu fotografija), tako se i fotografije sa
digitalaca najcesce izradjuju na papiru 10x15 cm (ili nekom drugom,
ali opet sa omjerom stranica 3:2).

Tu nastaje problem, jer ogromna vecina amaterskih digitalaca snima
fotografije koje imaju omjer stranica 4:3 (omjer stranica racunalnog
monitora). Za razliku od profi opreme koja i u digitalnoj tehnologiji
uglavnom snima sa omjerom stranica 3:2. Ono sto vam fotostudio moze
napraviti sa vasim 4:3 fotografijama su tri stvari:

- odrezati gornji i/ili donji dio fotografije (fali dio fotografije)
- ostaviti dvije bijele trake sa svake strane (ruzno za vidjeti)
- rastegnuti fotografiju po horizontali (jajolike glave)

99% fotostudija ako im nista ne kazete ce odrezati dio fotografije.
Ako zelite da vam naprave neku od druge dvije opcije, to im trebate
posebno napomenuti (ona sa dvije bijele trake sa strane mozda i ne
ispadne toliko ruzno ako im kazete da zelite bijeli obrub i sa gornje
i donje strane). Prije toga se raspitajte da li ce vam to naplatiti
kao dodatnu obradu, ako hoce: prosetajte se do fotostudija sa druge
strane ulice gdje vam to nece dodatno naplatiti.

Ako se odlucite za opciju rezanja, a zelite sami kontrolirati sto ide
van, a sto ostaje na fotografiji, najbolje je da to napravite sami
doma i kad odnesete u fotostudio napomenete da ste fotografije sami
obradili na format 3:2.

Velika vecina ljudi fotografije i dalje radje gleda u obiteljskom
albumu zavaljeni u udobnu fotelju u dnevnom boravku (za razliku od
guranja i grbljenja pred ekranom racunala u sobici sa strane).
Razmislite nabavljate li fotoaparat da bi imali obiteljske
fotografije, ili ga nabavljate da bi tu i tamo koju sliku bacili na
web. Ako ga nabavljate zbog obiteljskih fotografija, dosta toga sto
uslikate cete staviti i na papir (vas stric Kreso nema racunalo a htio
bi imati par fotografija sa zadnjeg obiteljskog druzenja). U tom
slucaju ozbiljno razmislite o digitalcu koji moze snimati (i) u
formatu 3:2. Na taj nacin ste rijesili sve probleme sa "odrezanim"
fotografijama.

======================================================================

2. FOTOOPREMA

2.1. Isplati li se kupiti fotoaparat X za Y kuna?
From: Goran Krajnovic

Pitanje je besmisleno. "Isplatiti" znaci vratiti ulozene novce, dakle ako
ste profesionalni fotograf, zapitajte se koliko vam vremenski treba da kroz
laksu i brsu upotrebu, manju potrosnju materijala i sve druge faktore,
vratite novce koje cete uloziti u digitalni fotoaparat.

Za po doma, zapitajte se sto vam znaci "isplatiti". Da li to znaci da
godisnje ispucate X filmova koje platite ukupno Y kuna za razvijanje i
izradu fotografija, pa sada kalkulirate da ce vam se kroz T vremena vise
isplatiti dati novce za digitalac? Tesko, vjerojatno ne slikate toliko
filma - prosjecni ljudi obicno poslikaju dva-tri filma godisnje za novu
godinu, godisnji i pokoji rodjendan ili svadbu.

A ako se ne radi o tome, onda jedino preostaje prebrojati novce, odrediti
sami sebi fiksnu granicu preko koje necete ici (jer ce uvijek postojati neki
drugi model koji za samo 200 kuna vise ima jos neku mogucnost koju mozda
hocete, a mozda i necete koristiti), te da sami sa sobom rascistite da li
sto vam je na fotoaparatu bitno, a sto nije. Mozda ovo pomogne:

- Za sto mi trebaju slike? Treba li mi doista 3 ili 4 megapiksela?

- ako vam fotke trebaju za web, te uglavnom mislite snimati frendove
po zabavama i obiteljske dogadjaje, dovoljno vam je 1.3 MP.

- ako se mislite amaterski baviti fotografijom, slikati po doma
i tu i tamo otici nekud malo slikati, vecinu slika gledati na ekranu
a neke i razviti na papir do velicine 13x18 cm, dovoljno vam je 2
MP.

- ako redovno razvijate svoje slike na papir, intenzivnije se
bavite fotografijom, ponekad nesto i vece otprintate, vjerojatno
trebate 3.3 MP, ili znate da vam treba i vise.

- Moram li imati opticki zoom? Da li mi je 3X opticki zoom dovoljan?

- Moram li imati blic? Moram li imati i drzac za dodatni vanjski blic?

- Treba li mi mogucnost manuelnog fokusa? Da li mi je dovoljno da klikam
po tipkama, ili zelim imati prsten na objektivu za to?

- Zanima li me samo automatski mod snimanja koji ce mi sam odrediti
ekspoziciju i blendu, ili zelim sam eksperimentirati s njima i
rucno ih postavljati?

- Da li mi vise odgovara USB ili serijski port za prijenos slike? Da li
mislim dodatno kupovati i USB card reader?

- Da li mi je bitno kakve memorijske kartice fotoaparat trosi? U svakom
slucaju ih uracunajte u cijenu - za bilo kakvo ozbiljnije slikanje
ili duze koristenje (tipa tjedan dana na moru) ce vam trebati
64 do 128 MB memorije, ovisno o megapikselazi.

- Da li mi je bitno da aparat koristi klasicne AA baterije (u tom slucaju
ustanovite da li NiMH baterije + punjac dolaze s aparatom, a ako
ne dolaze, pribrojite ih cijeni aparata) ili mi se vise svidja
ideja da fotoaparat ima vlastitu nestandardnu (i obicno vrlo
snaznu) bateriju, kao sto je to obicaj kod video kamera?

- Da li mi je bitnije da je aparat male velicine da ga uvijek mogu imati
sa sobom, ili zelim imati sto vise mogucnosti i nemam problema
s tim da svuda vucem torbicu sa aparatom, baterijama, filtrima,
blicem, itd, itd?

- Da li mi je bitno da objektiv ima navoj za dodatne filtre ili adaptere?

- Da li mi je bitno da je aparat SLR? Da li mi je bitno da su objektivi
izmjenjivi? (Ako se ovo pitate, nemate sto traziti u ovom FAQu...)

E sad kad ste to sve popisali na papir, fino skok na
http://www.dpreview.com/reviews/compare.asp (Who's computer is this?) i tamo popunite ono sto vam je
bitno i gledajte sto sve ima. A onda malo list list po cjenicima, i to vam
je odgovor na vase pocetno pitanje. Uz to se sjetite one vase cvrsto
zacrtane granice, i nedajte se zavesti mogucnostima koje ste sami sebi
odredili kao nevazne.

----------------------------------------------------------------------

2.2 Gdje je najjeftiniji najnoviji Foobar-DX100 fotoaparat?
From: Aleksandar Milivojevic

Zamijenite Foobar-DX100 sa imenom fotoaparata kojeg zelite kupiti,
bila u pitanju filmska klasika ili digitalija.

Jos jedna stvar koju mozete sami istraziti i dobiti odgovor puno brze
nego postavljati to pitanje na grupu (i usput isfrustrirati 90% ljudi
na grupi jer je to isto pitanje za taj isti fotoaparat postavilo 10
ljudi u zadnja dva dana).

Opcenito, isplati se kupovati kod ovlastenih zastupnika i u trgovinama
fotoopreme (trgovina fotoopreme nije ono di se idete slikati ili di
nosite filmove na razvijanje, to su foto studiji i foto labovi). Za
digitalce, mozete pogledati i cjenike trgovina sa racunalima
(manje-vise sve koje drze do sebe imaju cjenike i on-line).

Foto labovi i foto studiji znaju jako varirati sto se cijena tice. I
kad neki fotoaparat pojeftini, znaju jako dugo drzati stare (vise)
cijene. To nije pravilo i ne znaci da necete naletiti na neki sa OK
cijenama. Tri primjera. Ne tako davno je jedan foto studio u centru
grada prodavao Olympus 2100 za 11.000 kuna, dok je svuda drugdje
kostao 7.000. Nedaleko od njega je jedan drugi foto studio prodavao
Canon EOS 300 po cijeni osjetno skupljeg Canona EOS 30 (jedna nula
manje-vise u oznaci modela, tko ce primjetiti razliku). U istom
kvartu je i treci foto studio koji je prodavao Fuji FinePix S602 za
12.000 kuna, iako se doticni istovremeno mogao naci i za skoro pa
duplo manje novce na jednoj od adresa spomenutih malo nize.

Ako kupujete fotoaparat sa izmjenjivim objektivima, raspitajte se u
vise trgovina. Cesto se zna dogoditi da je tijelo fotoaparata u
jednoj jeftinije, dok je objektiv jeftiniji u nekoj drugoj.

Da ne duljim, ispod je par linkova koje mozete istraziti i dobiti
sliku kako se krecu cijene. Cak i ako se ipak odlucite postaviti
pitanje na grupi i ako nekim cudom dobijete i neki odgovor razlicit od
"pogledaj odgovor na pitanje 2.2 u FAQ-u", imate 100% sansi da ce se
raditi o citatu cijene sa jednog od ovih linkova:

Canon (zastupnik):
<URL:http://www.canon-centar.com/>

Nikon (zastupnik):
<URL:http://www.fotomedikal.hr/>
<URL:http://www.unifot.hr/>

Olympus (zastupnik):
<URL:http://www.olympus.hr/>

Trgovine racunalima:
<URL:http://www.hgspot.hr/>
<URL:http://www.ve-mil.hr/>
<URL:http://www.analogbit.hr/>
<URL:http://www.info-gama.hr/>

Foto Studiji:
<URL:http://www.ipik.hr/>

Prije nego se zaputite do trgovine, nazovite i pitajte imaju li
navedeni model na skladistu. Ako nekog modela nema na cjeniku,
ponekad se isplati nazvati i pitati (mozda su ga upravo dobili, ili ce
ga dobiti za par dana, ili im je zaostao primjerak-dva sa neke stare
zalihe a vec su ga izbacili sa cjenika).

Gornji linkovi su stvarno apsolutno sve sto vam treba. Ako netko zeli
predloziti jos neki link gdje se mogu naci cjenici i/ili kontakt
adrese, neka posalje i bice uvrsten.

----------------------------------------------------------------------

2.3 Da li se isplati po fotoaparat u Austriju?
From: Aleksandar Milivojevic

Koliko je meni poznato, na fotoaparate, objektive i filmove se ne
placa carina, osim ako ih ne uvozite iz Makedonije. Ali me nemojte
drzati za rijec jer se carinske stope mogu mijenjati skoro pa bez
najave ovisno o ugovorima koje sklapa Vlada RH. Najbolje je prije
eventualnog puta nazvati Upravu Carina. Uprava ima i svoje on-line
stranice:

<URL:http://www.carina.hr/>

Tamo bi trebale biti i informacije o trenutnim carinskim tarifama (ZIP
datoteka sa gomilom word dokumenta, pretrazite ih jedan po jedan,
trazite kljucnu rijec "foto").

Na svu robu koja se uvozi se placa PDV od 22% na iznos vrijednosti
robe koji je uvecan za carinu. PDV se placa i ako je nesto
oslobodjeno carine.

E, sad, ajmo na pitanje da li se to isplati. Moje osobno misljenje je
da je to na granici isplativosti. Kad uracunate potroseno vrijeme,
gnjavazu na granici i gorivo potroseno za put do Graza, ustede su
mizerne. Na vama je da si sami napravite racunicu. Austrijski PDV u
iznosu od 20% cesto necete dobiti u cijelosti natrag, pogotovo ako ga
podizete u Hrvatskoj (moguce u svim postama). Imajte na umu i da vam
servisi u Hrvatskoj u pravilu nece priznati garanciju na fotoaparat
kupljen u Austriji (pogotovo ako je prosvercan), te da se kod
amaterske opreme (bez obzira na eventualnu visoku cijenu) zna cesto
zalomiti da na trziste izleti cijela serija sa tvornickom greskom
(nijedan proizvodjac nije imun od toga).

Kad se sve zbroji i oduzme: kupite fotoaparat u Hrvatskoj. Nemojte
kupovati u prvoj trgovini ili foto studiju na koji naletite, nego
proucite odgovor na pitanje 2.1 (na taj nacin mozete ustedjeti i 1000
kuna, pa i vise).

Ako se ipak odlucite na kupovinu u Austriji, par linkova:

<URL:http://www.classiccamera.at/>
<URL:http://www.geizhals.at/>
<URL:http://www.kaufshop.at/>
<URL:http://www.orator.at/>

-------
From: Alen Nemecek

Ja sam obadva svoja aparata (Nikon) kupio vani i prosao sam duplo
jeftinije. Uvijek sam spreman riskirati da mi nas uvoznik ne prizna
garanciju iako bi morao bez obzira gdje je nesto kupljeno. Do sada sam
kupio hrpetinu opreme i nikad mi se nista nije pokvarilo. U najgorem
slucaju, put pod noge i u Graz. Tako i tako ides s vremena na vrijeme.

----------------------------------------------------------------------

2.4 Gray-market fotooprema???
From: Aleksandar Milivojevic

Ponekad cete u oglasima naci ponude za glanc-nove "gray market"
fotoaparate, objektive, filmove i svu ostalu fotoopremu i potrosni
materijal.

Ne radi se o nikakvoj "sivoj ekonomiji", a pogotovo se ne radi o
"crnom trzistu".

U cemu je onda stos i zasto su "gray market" stvari obicno u ponudi
jeftinije? Odgovor lezi u tome sto na zalost zivimo u svijetu
multinacionalnih kompanija i kontroliranih trzista preko kojih iste
kompanije nastoje izvuci maksimalnu dobit tako sto prodaju isti
proizvod po razlicitim cijenama u razlicitim regijama svijeta.
Trgovine mogu direktno od proizvodjaca dobiti opremu iskljucivo kroz
sluzbene kanale za regiju iz koje je trgovac i iskljucivo po cijenama
za koje je proizvodjac izracunao da ce mu maksimizirati dobit u toj
regiji. Ako trgovac uspije jeftinije nabaviti opremu namijenjenu
prodaji u nekoj drugoj regiji (zivjela slobodna trgovina :-), ta
oprema nije dosla do njega direktno od proizvodjaca (nego preko
posrednika) i naziva se "grey market" oprema. Simple as that. Ta
oprema je nabavljena skroz legalno, orginalna je i orginalno
zapakirana. Eventualno cete dobiti upute na nekom cudnom jeziku ili
ce na fotoaparatu biti malo drugacija oznaka, npr. Nikon N80 (oznaka
za Americko trziste) umjesto Nikon F80 (oznaka istog fotoaparata za
Europsko trziste).

Proizvodjaci opreme nastoje suzbiti "grey market" tako sto nude
ugovore trgovcima za dodatne popuste na velike narudzbe ako potpisu
ugovor da ce nabavljati robu iskljucivo direktno i tako sto
potrosacima rade probleme oko priznavanja garancije na robu koja je
trebala zavrsiti na policama u nekoj drugoj regiji (zvuci li poznato
nepriznavanje garancija za robu kupljenu u Austriji u nasim
servisima).

Kupiti "gray market" robu ili ne, odluka je na vama. Ako narucujete
iz Amerike, vas fotoaparat ce u Europi biti "gray market" roba kako
god okrenuli, osim ako slucajno nije inicijalno bio namijenjen prodaji
u Europi (ali tada ste ga po cak malo nizoj cijeni vjerojatno mogli
nabaviti i u Europi).

I jos jedna sitnica za kraj. Pazite da vam netko pod "grey market" ne
podvali demo primjerke, polovnu robu ili robu izvadjenu iz originalnog
pakiranja i lisenu dodataka koje ste trebali dobiti sa njom
(npr. digitalac bez memorijske kartice, ako dolazi u kompletu). Kod
velikih i poznatih lanaca trgovina ste uglavnom sigurni, ali sa
trgovinama koje su pale niotkud sa super-povoljnim cijenama i za koje
nitko nikad nije cuo trebate biti oprezni.

----------------------------------------------------------------------

2.5 Nabavka 3rd party dodatne opreme i potrosni materijal
From: Aleksandar Milivojevic

Prvo klasika, dio zanimljiv i za digitaliju (stalci, filteri,
telekonverteri) je pri dnu odgovora na ovo pitanje.

Za Fuji filmove probajte LabArt u Nehajskoj (+385 1 3640021), imaju
veliki izbor i robu drze u frizideru.

Za Kodak filmove probajte kod njihovog zastupnika u Maksimirskoj:

<URL:http://www.kodak-centar.hr/>

Konica se navodno vraca u utrku sa novom serijom Centuria Super
filmova. Nisam dugo nista kupovao od njihovih filmova, ali mozete
probati Konica centre kod Kvatrica ili u Ilici pa javiti kako ste
prosli sto se tice ponude i cijena.

Crno-bijelih Ilfordovih filmova nema bas svuda. Fotoplus u Praskoj
ima nesto malo (zadnji put kad sam bio tamo imali su FP4+, HP4+, Delta
400, XP2) ali bi mogli biti i malo jeftiniji. Mozete probati i u
Prizmi (+385 1 3895127). Prizma je nekad imala kompletnu paletu
Ilfordovih proizvoda, ali vise navodno nema (update, anybody?).

Ako niste znali, u proizvodnji filmova i kemikalija i Hrvatska ima
svog konja za trku spremnog. Posjetite Fotokemiku u Mesnickoj. Imaju
domace crno-bijele EFKE filmove (navodno jako dobre i provjereno ultra
jeftine). Takodjer imaju i kemikalije potrebne za izradu fotografija.
EFKE KB400 je navodno apsolutno ista emulzija kao i Ilford HP5+, a
kosta vise nego duplo manje nego HP5+ u Fotoplusu.

Za dodatne third-party sitnice za vas fotoaparat (stalci, filteri,
torbe, oprema za ciscenje, itd.), ako vam je jedino bitna cijena
probajte posjetiti Hamu u Fraknkopanskoj (ali obidjite i druge
trgovine!).

Za dodatnu opremu mozete provjeriti i Fotomedikal (stalci, torbe,
telekonverteri, objektivi, filteri i tako dalje i tako blize).
Objektivi & stuff su u principu za Nikon fotoaparate, ali vecina
ostalih stvari je univerzalna. Zadnji put kad sam bio tamo imali su i
nesto Canona. Malo su arogantni, ali znaju imati svega i svacega (po
svakakvim cijenama). Adresa je:

<URL:http://www.fotomedikal.hr/>

Za dodatnu opremu provjerite i Canon centar u Maksimirskoj (ako netko
nije jos skuzio, Canon-centar i Kodak-centar su pod istim krovom):

<URL:http://www.canon-centar.com/>

Filtera, objektiva i slicnih stvari bi trebalo biti i u Prizmi
(D.Gervaisa 2/Spansko/Zagreb).

Hm, ovo pitanje vristi za jednim rewrite-om... Bude ovih dana :-)

----------------------------------------------------------------------

2.6 Koliko mogu dobiti za moj stari fotoaparat?
From: Aleksandar Milivojevic

Postoje tri jednostavna nacina za saznati. Prvi je posjetiti foto
sajam koji se odrzava svake prve subote u mjesecu u Horvacanskoj 54.
U kolovozu je pauza. Tamo mozete vidjeti cega sve ima i posto se
trzi, a usput mozete probati utrziti i svoj fotoaparat.

Ako vam se ne da cekati, a i kao orjentir, mozete vidjeti kako se
krecu cijene polovne opreme u Americi. Jedan od najvecih dilera
polovne opreme u Americi ima web stranice prilicno upotrebljive za taj
zadatak. Posjetite:

<URL:http://www.keh.com/>

kliknite na "search" link i potrazite za koliko KEH prodaje fotoaparat
(ili bilo koju drugu fotografsku opremu) poput vaseg. Obratite paznju
da KEH ima gradaciju sve opreme ovisno o ocuvanosti koja ima
odgovarajuci utjecaj na cijenu. Svrstajte svoj fotoaparat u jednu od
tih kategorija ("new" je new, tu ne spadate sigurno; "like new" ste
samo ako je sve cakun-pakun i imate originalnu ambalazu i upute).

Obzirom da je Amerika zemlja daleka, mozete probati vidjeti da li jos
netko u Hrvatskoj prodaje istu stvar kao i vi i za koju cijenu.
Posjetite web stranice Plavog Oglasnika. Ako u oglasu nema cijene,
nazovite onog tko prodaje fotoaparat i odglumite da ste zainteresirani
za kupovinu i priupitajte za cijenu (zar vam stvarno sve treba
crtati?). Ako ste dovoljno domisljati, mozda ispipate i kako mu ide
(mozda covjek ne uspijeva po toj cijeni prodati fotoaparat vec pola
godine). URL je:

<URL:http://www.oglasnik.hr/>

U praksi, vecina odgovora na pitanja ovog tipa poslana na grupu ce
uglavnom biti citati cijena sa KEH-a (eventualno prepracunato iz USD-a
u HRK-e, ali to je nesto sto i sami znate izracunati, zar ne?). Pod
uvjetom da se nekom bude dalo kopati za vas po KEH-u.

----------------------------------------------------------------------

2.7 Gdje oglasiti prodaju fotoopreme?
From: Aleksandar Milivojevic

E, ovdje nastupaju problemi. Naime, svi postovi u kojima se nesto
nudi na prodaju ili trazi za kupnju spadaju iskljucivo i samo u
hr.punuda i hr.potraznja hijerarhije. Nikada u grupe koje sluze za
rasprave o bilo cemu. Nepisano (a mozda i pisano?) pravilo hr
hijerarhije na USENET-u. Nisam ga ja izmislio, pa ne napadajte mene.
U ekstremnom slucaju, zbog nepostivanja ovog pravila netko vas moze
prijaviti na abuse sluzbu vaseg ISP-a (iako je upitno da li ce abuse
sluzba ista poduzeti u svezi glede toga).

Za fotoopremu ne postoji zasebna grupa unutar punuda i potraznja
hijerarhija. Sto ce reci da takvi postovi spadaju iskljucivo u
hr.punuda.ostalo i hr.potraznja.ostalo grupe. Tuzno ali istinito.
Ako tko zeli pokrenuti otvaranje hr.ponuda.foto i hr.potraznja.foto
grupa, neka javi na hr.rec.fotografija, vjerojatno ce imati veliku
podrsku ljudi sa grupe. Da li ce biti dostatna za otvaranje grupe, to
je vec drugo pitanje.

Digitalci mogu pokusati i hr.ponuda.hardver i hr.potraznja.hardver
(iako striktno govoreci takvi oglasi ne spadaju tamo, ali ih ima i
ocigledno se toleriraju).

----------------------------------------------------------------------

2.8 Canon vs. Nikon, Olympus vs. Fuji, Foo vs. Bar
From: jjoker

<URL:http://www.steves-digicams.com/>
<URL:http://www.dpreview.com/>
<URL:http://www.pcphotoreview.com/>
<URL:http://www.megapixel.net/html/issueindex.html>
<URL:http://www.imaging-resource.com/>
<URL:http://www.dcresource.com/>

======================================================================

3. BATERIJE

3.1 Vrste punjivih baterija
From: Djulijano Belic

Originalni tekst preuzet sa:

<URL:http://jarac.net/photo/_mala_skola_fotografije/3_punjaci_i_baterije_za_digitalce_001.html>

Kao sto primijecujete, naglasio sam u gornjem podnaslovu "punjive
baterije". Zasto? Pa naprosto zato sto je uporaba nekih nepunjivih
baterija poput alkalnih preskupa, i jednostavno nema smisla koristiti
ih, osim u hitnim slucajevima, a onda ionako nemate izbora, vec
najcesce koristite alkalne baterije jer ih je najlakse
nabaviti. Naime, vecina digitalnih foto aparata uopce ne radi s
obicnim baterijama.

Ne ulazeci previse u teoriju, spomenimo koje se vrste punjivih
baterija najcesce koriste uz digitalne foto aparate:

1. NiCd (Nikl kadmij) - najstarija vrsta, koju zbog malog
kapaciteta danas jednostavno nema smisla koristiti. Osim toga,
nisu mnogo jeftinije od NimH baterija, a i osjetljive su na
tzv. "memorijski efekat". Ovo je pojava kad se baterija isprazni
na npr. 50% kapaciteta, i u tom stadiju se ide
nadopunjavati. Baterija cesto "zapamti" zadnje stanje
ispraznjenosti, i vise se ne zeli isprazniti ispod 50%
kapaciteta. Time se ionako mali kapacitet dodatno smanji.

2. NiMH (Nikl metal hidrid) - su baterije koje se danas najcesce
koriste. Obicno su kapaciteta od 1600 - 1800 mAh (mili amper
sati). Mnogo su dugotrajnije od NiCd, i ne pate od memorijskog
efekta (iako u mnogim testovima, cak i digitalnih foto aparata
mozete procitati suprotno). Pozeljno ih je prvih nekoliko
praznjenja pustiti da se isprazne do kraja, i tek onda ih
puniti, kako bi se oformio pun kapacitet, iako i ako to ne
napravite, ne bi trebalo biti vecih problema. Nakon toga ih
mozete puniti kad god zelite.

3. LiIo (Litij ion) - najbolji tip baterija koji se masovno
koristi za digitalne foto aparate. Imaju jos veci kapacitet od
NiMH, ali su i mnogo skuplje. Kao i NiMH, pozeljno ih je prvih
nekoliko praznjenja pustiti da se isprazne do kraja, pa tek onda
puniti. Nakon toga ih mozete puniti kad god zelite. U sebi
najcesce imaju ugrađenu elektroniku koja sprijecava praznjenje
ispod neke razine, i isto tako punjenje iznad određene
razine. Kad ovoga ne bi bilo, lako bi se dogodilo da se baterija
unisti.

----------------------------------------------------------------------

3.2 Vrste punjaca
From: Djulijano Belic

Originalni tekst preuzet sa:

<URL:http://jarac.net/photo/_mala_skola_fotografije/3_punjaci_i_baterije_za_digitalce_001.html>

I kod punjaca imamo nekoliko vrsta:

1. punjaci koji pune konstantnom, neisprekidanom strujom - ovi se
punjaci najcesce koriste kod najjeftinijih punjaca, i uglavnom
ih nije pozeljno koristiti za punjenje baterija za digitalne
foto aparate. Takvi punjaci vrlo cesto ne prate stanje
napunjenosti baterije, pa postoji mogucnost prepunjavanja ili
nedovoljnog punjenja baterije. Vrlo cesto kostaju ispod 100 Kn,
i nakon sto sam jednog takvog kupio sa prvim digitalnim foto
aparatom, ne pada mi vise napamet da ih koristim

2. punjaci koji pune isprekidanom strujom (impulsno) - su mnogo
kvalitetniji. Gotovo svi proizvođaci digitalnih foto aparata uz
svoje foto aparate preporucuju (i isporucuju) upravo takve
punjace. Osim toga, prate stanje napunjenosti baterije, i sami
je iscljucuju iz procesa punjenja kad je to potrebno. Naravno da
su zbog toga i skuplji (od 300 Kn na gore)

----------------------------------------------------------------------

3.3 Punjenje baterija
From: Djulijano Belic

Originalni tekst preuzet sa:

<URL:http://jarac.net/photo/_mala_skola_fotografije/3_punjaci_i_baterije_za_digitalce_001.html>

Olympus punjac BU100 i baterije NiMH 1700 mAh.

Neki proizvođaci uz svoje foto aparate isporucuju i punjace i
baterije. U tom slucaju i nema potrebe da se razmislja o nekoj drugoj
alternativi, vec je jedina briga da li je isporucena baterija ili set
baterija dovoljan. Ako nije, kupi se jos jedna, i problem rijesen.

Kazimo nekoliko rijeci i o tome kako je najpravilnije puniti
baterije. Obicno je pravilo da se baterije pune sa strujom koja iznosi
10% njihovog nazivnog kapaciteta. To znaci da cemo npr. NiMH bateriju
od 1600 mAh, puniti sa 160 mA struje (10% od 1600 = 160). U takvim
uvjetima punjenje bi trebalo trajati oko 12 sati. To su tipicne
vrijednosti. Pritom se baterija npr. NiMH tipa moze puniti i prazniti
oko 500 puta (po podacima vecine proizvođaca NiMH baterija).

No, kako je 12 sati dugo razdoblje, a NiMH i LiIo baterije su danas
(uglavnom) vrlo kvalitetno proizvedene, to se vrijeme punjenja moze i
skratiti. Kako? Poveca se struja punjenja, i time skrati vrijeme
punjenja. Posljedica je ta da se baterije vise griju, proces punjenja
je intenzivniji, i kao izravna posljedica toga je da se vijek baterije
skracuje, i ona nece izdrzati 500 punjenja / praznjenja za NiMH
baterije, nego mnogo manje. Koliko manje, tesko je reci.

Ovdje imamo dvije podvrste punjaca. Jedni koji pune oko 8 sati, i
drugi koji pune 3 sata. Dakle, ako spadate u one koji mogu cekati da
se baterije pune 8 sati, to ce biti logican i dovoljan izbor. No
imajte na umu da ce vam se kad tad dogoditi da ce vam baterije trebati
hitno napuniti, a necete imati 8 sati za to. Stoga je mozda dobro
razmisliti o punjacu koji puni baterije za 3 sata. Razlika u cijeni
ionako nije prevelika. Olympusovi punjaci koji su dokazano jedni od
najboljih i lako dostupni, kostaju oko 300 Kn (za 8 sati punjenja),
odnosno oko 600 (za 3 sata punjenja) i imaju ukljucen set baterija uz
punjac. Gotovo jednaki su i Kodakovi i njihove baterije, a s ostalima
nemam previse iskustva, ali ako ste vec dali nekoliko tisuca Kuna za
foto aparat, moje je iskustvo da imate najmanje sanse da kupite los
punjac na taj nacin da kupite ono sto proizvođac preporucuje. Da,
naravno da ima slicnih i mnogo jeftinijih punjaca, ali nije lose prije
nego ih kupite provjeriti kod nekoga tko ih vec ima, koliko su zaista
dobri.

Naravno, ovo se odnosi na punjace za digitalne foto aparate do nekih
1.500 Eura. Dakle, za najcescu klasu digitalnih foto aparat koje
kupujemo.

Moja iskustva u koristenju NiMh baterija (Olympus 1600 mAH i punjac
Olympus BU100, 3 sata punjenja) kazu da sam sa 3 paketa baterija
ispucao 13.000 fotografija u godinu dana i one su i danas kao
nove. Kako takve baterije kostaju oko 100-120 Kn za 4 komada, mislim
da je to u redu, cak i da ih mijenjam svakih godinu dana.

Postoje i brzi punjaci koji pune baterije ispod 3 sata (cak za oko 1
sat), no to je vec pretjerano, i sigurno drasticno skracuje vijek
trajanja baterija. Osim toga, ako su baterije nekvalitetnije, mogu se
jednostavno rasprsnuti, a to nije nimalo zgodno. Mislim da je 3 sata
granica ispod koje se ne ide.

----------------------------------------------------------------------


3.4 Koliko traju baterije u digitalnim fotoaparatima
From: Djulijano Belic

Originalni tekst preuzet sa:

<URL:http://jarac.net/photo/_mala_skola_fotografije/3_punjaci_i_baterije_za_digitalce_001.html>

To je pitanje na koje je nemoguce dati jednoznacan odgovor. Foto
aparati su toliko razliciti, da su razlike u potrosnji pojedinih foto
aparata velike. Osim toga, i nacin na koji koristite vas foto aparat
najvise utjece na trajanje baterija. Ubjedljivo najveci potrosac je
vanjski display. Sto ga manje koristite, vise ce vam trajati
baterije. Zoomiranje i blic sljedeci su veliki potrosaci baterija. No
ovdje vec nemate neki izbor. Kad vam trebaju, morate ih koristiti.

Za NiMH baterije od 1600 mAh, uz uvjet da ne koristite vanjski display
za fotografiranje, vec gledate kroz okular (viewfinder), uz konstantno
koristenje blica, te cesto koristenje vanjskog displaya za
pregledavanje snimljenih fotografija, uz dobar punjac i baterije,
trebali bi biti u mogucnosti snimiti barem 80-90 fotografija u periodu
od oko 1,5-2 sata. Ukoliko uzmete NiMH baterije od 1700 ili 1800 mAh
koje su danas vec uobicajene, mozete dodatno produziti broj
fotografija s jednim setom baterija.

Za LiIo baterije je tesko reci neki podatak, jer su baterije koje se
isporucuju dosta razlicitog kapaciteta, pa je i trajanje razlicito. No
u svakom slucaju, traju dosta duze nego bilo koje NiMH baterije.

======================================================================

4. LITERATURA

4.1 Casopisi
From: Aleksandar Milivojevic

Ima ih podosta, a u Zagrebu se mogu nabaviti i na Hrvatskom i na
Engleskom.

FOTOmag:

Hrvatski. Casopis posvecen fotografiji. Savjeti o fotografiji,
vijesti i testovi fotoopreme (klasicne i digitalne).

Bug:

Hrvatski. Casopis je posvecen racunalima, ali s vremena na vrijeme
izlaze testovi digitalnih fotoaparata, skenera i photo ink-jet
printera.

Vidi:

Hrvatski. Isto kao i Bug, casopis je posvecen racunalima. S
vreman na vrijeme izlaze testovi digitalnih fotoaparata, skenera i
photo ink-jet printera.

Practical Photography:

Engleski. Casopis posvecen fotografiji. Savjeti o fotografiji,
vijesti i testovi fotoopreme (klasicne i digitalne).

----------------------------------------------------------------------

4.2 Knjige
From: Aleksandar Milivojevic

Dvije malo starije knjige dobavljive na Hrvatskom po antikvarijatima.
Vlasnici digatalaca mogu preskociti poglavlja o tamnoj komori, ali sve
ostalo ce im biti korisno i primjenjivo. Kad malo bolje razmislim,
mogu prolistati i poglavlja o tamnoj komori, mozda im daju par ideja
za pokusati neke efekte dobiti i u PhotoShopu.

Time Life Books: "Velika knjiga o fotografiji"
Original: "The Techniques of Photography"
Hr. izdavac: Prosvjeta

John Hedgecoe: "Foto-prirucnik"
Original: "The Photographer's Handbook"
Hr. izdavac: Mladost

U svojoj kolekciji takodjer imam jos jednu knjigu. Nije organizirana
na nacin kako meni pase da informacije u knjigama budu organizirane,
ali nekom drugom mozda bude bas ono sto je trazio:

John Hedgecoe: "Sve o fotografiji i fotografiranju"
Original: "The Book of Photography"
Hr. izdavac: Mladost

Navedene knjige su ovdje iz jednostavnog razloga jer je to ono sto
imam u svojoj kolekciji. Dobrih knjiga o fotografiji ima puno. Ako
tko ima za preporuciti jos pokoju, neka me kontaktira, pa cu
uvrstiti.

-------
From: Alen Nemecek

Sve sto ste oduvijek htjeli znati o fotografiranju krajolika a niste
znali gdje i kako saznati, necete bogme saznati na mom novom web
siteu. Mozda cete procitati u slijedecem broju FOTOmaga. U
medjuvremenu, klik do amazona i kupite si knjigu "National Geographic
Field Guide -Landscapes". Mozete probati i ovaj link
<URL:http://www.amazon.com/exec/obidos/ASIN/0792264983/qid=1028055395/sr=1-5/ref=sr_1_5/102-8093309-1860122>
Knjiga je fantasticna. Jos je nisam dovrsio, ali koliko sam uspio,
fakat sam odusevljen. Je li netko procitao nesto od John Shawa? Ima li
jos netko neku knjigu za preporuciti?

-------
From: Zeljko Kardum

Odlicne knjige o snimanju krajolika i cijelom mentalnom sklopu koji
tom slikanju prethodi su: "Gallen Rowell's Vision" i "Mountain Light"
a mozete ih nabaviti na: <URL:http://www.mountainlight.com/books.html>

Naravno, prije toga pogledajte u galerijama mog landscape gurua jesu
li to slike krajolika kakve bi i vi htjeli uslikati:
<URL:http://www.mountainlight.com/gallery.html>

----------------------------------------------------------------------

4.3 On-line
From: Aleksandar Milivojevic

Damir Tiljak je napisao (i jos uvijek pise) seriju clanaka o
fotografiji za HThinet portal koji se nalazi na adresi:

<URL:http://moj.hinet.hr/category.asp?nadcat=60>

Ukoliko se ovaj URL iz bilo kojeg razloga promijeni, mozete do
tekstova o fotografiji doci i navigacijom sa pocetne stranice portala:

<URL:http://moj.hinet.hr/>

Jedna od stranica koju svakako treba obici u potrazi za informacijama
(i dobrim fotografijama) je i Fotozine zicani okidac:

<URL:http://www.fotozine.org/>

Djulijano Belic ima stranice sa nekoliko tekstova o fotografiji koji
bi vjerojatno mogli zanimati pocetnike (a i ne samo njih):

<URL:http://jarac.net/photo/>

Na Photo.net <URL:http://www.photo.net/> se moze naci dosta tekstova
vezanih za fotografiju te nabavku i odabir fotoopreme:

<URL:http://www.photo.net/learn/>
<URL:http://www.photo.net/equipment/>

----------------------------------------------------------------------

4.4 Arhiva grupe
From: Aleksandar Milivojevic

Kompletna arhiva svih USENET grupa se moze pronaci na:

<URL:http://groups.google.com/>

Direktan link na arhivu hr.rec.fotografija je:

<URL:http://groups.google.com/groups?group=hr.rec.fotografija>

Ovaj direktan link vam nece dati lokalizaciju stranica sa arhivom na
Hrvatski, a mozda i jos par sitnica. Ukoliko to zelite, koristite
pocetni link, te zatim navigacijom po stranicama dodjite do arhive
hr.rec.fotografija grupe.