Evo sklepao sam nesto na brzinu, necu sada vise trkeljati jer sam umoran.
U svakom slucaju, dajte please pogledajte malo tekst i nabacite poneki
prijedlog..moze biti pitanjwe, a moze biti i odgovor. Ovo sam uglavnom
iskopao iz starih postova. Svaki komentar je dobrodosao!!!



HFA FAQ
-------

(hr.fido.astronomija - Frequently Asked Questions)

- latest update: 20.09.2005.
- uredjuje: Boris Stromar (bobo@BLABLBAad-beskraj.hr - maknuti
BLABLA iz adrese)



* Na ovoj newsgrupi, kao i na vecini ostalih, postoje neka pitanja
koja se cesto ponavljaju. Prije nego sto ih postavite na grupi,
provjerite da li se odgovori na ta pitanja mogu pronaci u ovom fajlu!
Ustedjeti cete i sebi i clanovima grupe vremena i dugotrajnih
prepiski.

* Ovaj FAQ ce se konstantno nadopunjavati - ako smatrate da nesto
zasluzuje biti ovdje, obavezno javite na grupu!


.................................................................

--------
Sadrzaj:
--------



A) Teleskopi, oprema, promatranje zvijezda i deep sky objekata
--------------------------------------------------------------

1.) Zelim promatrati zvijezde! Koji teleskop je najbolji? Je li dobar
Tasco/Jason/Pevec teleskop za 99.99kn? Koliko povecava taj teleskop?

2.) Samogradnja teleskopa

2.a) Mogu li napraviti teleskop od lece iz fotokopirke?
Kako napraviti "copyscope"?

3.) Sto je to "kolimacija" i kako kolimirati teleskop?

4.) Kako napraviti radio teleskop?



B) Edukacija
-------------

1.) Kako se moze u Hrvatskoj profesionalno baviti astronomijom? Kako
poceti??



C) Astrologija, teorije zavjere...
-----------------------------------

1.) Da li su ljudi uopce bili na Mjesecu? To je sve bilo
namjesteno!!!


.................................................................


A) Teleskopi, oprema, promatranje zvijezda i deep sky objekata
--------------------------------------------------------------


1.) Zelim promatrati zvijezde! Koji teleskop je najbolji? Je li dobar
Tasco/Jason/Pevec teleskop za 99.99kn? Koliko povecava taj teleskop?

- Ukratko: jeftini teleskopi su baceni novci. Za pocetak je bolje
kupiti dalekozor, a povecanje teleskopa je u pocetku potpuno nebitna
stvar. Obavezno posjetiti stranicu:

http://www.pondi.hr/~beri/prviscope.htm (Who's computer is this?) (kupovina prvog
teleskopa)

Nakon sto se nauce osnove i prouce razni tipovi teleskopa, tek tada
krenuti u kupovinu! Za uzivanje u nocnom nebu teleskop nije
neophodan!

2.) Samogradnja teleskopa:

- http://www.pondi.hr/~beri/atm.htm (Who's computer is this?)

2.a) Mogu li napraviti teleskop od lece iz fotokopirke?
Kako napraviti "copyscope"?

- u odgovoru je forward jedne odlicne poruke naseg Ina Sharme:

From: "Ino Sharma" <isharma@math.hr>
Newsgroups: hr.fido.astronomija

Buduci da me vise ljudi pitalo kako napraviti copyscope, evo sto sam
nekima
od njih odgovorio:

Vjerojatno nije pravilo, ali od 5 kopirki bile su 3 razlicite, i u
njima se
sustav leca nalazio ispod staklene povrsine na koju stavljas
originale pri
kopiranju.

Tocnije ispod stakla nalazi se sistem shina i motora koji vuce te
lece
sim-tam. Na nekakvim nosacima koji leze na na shinama (ili stangama
ili
necem slicnom) nalazi se limeni pokrov koji skriva lece i spigle.

Postupak bi bio:
1. skini poklopac kopirke (Ak mozes. Ak ne, onda ga podigni kolko
ide,
ali on zna smetati pri vadenju)
2. skini staklo
3. povuci sistem leca s pokrovom prema sredini tak da mozes doci
do
sarafa koji fixiraju pokrov. (stvar, po nacinu funkcioniranja jako
podsjeca
na matricne ili inkjet printere - step motor, zupcasti remen, glava,
vodilice, shine...
4. odsarafi nosac leca ...

To cudo od leca je cilindar promjera 7 - 9 cm, duljine 10tak cm.
Zarisna
duljina (mojih) je u intervalu <18,20> cm. Lece su impresivni komadi
stakla,
ali u sredini cilindra postoji mid-stop ili baffle koji ogranicava
efektivnu
aperturu na nekih 50% promjera leca. :.-(

Na zalost, iako ga se da maknuti, micanje je kontraproduktivno, jer
rubno
podrucje koje je maskirano pomocu tog bafflea, cini se da zapravo ne
fokusira svjetlo na istom mjestu kao centralni dio lece i to
proizvodi onu
famoznu maglicu. Baffle, dakle mora ostati. Sa njim, medutim, stvar
moze
fino posluziti za manja povecanja i wide-field, iako, moje iskustva
pokazuju
da se moze ici i na nekih 80x, ali to je prilican napor za scope i za
oci
:-)).

Dobiveni copyscope, u biti, nije bolji od solidnog dalekozora, ali
imas
prednost izmjene okulara sto kod dalekozora nije izvedivo.

Finderscope? Pa... s obzirom na masu i volumen, ja nebi, fala na
pitanju.
:-)

E sad, da ne zgleda da sam protiv copyscopea:

Od onih leca koje imam, i sam namjeravam napraviti koji komad, radi
testiranja i eksperimentiranja. Uostalom, vec sam i napravio jedan i
njime
"otkrio" Saturn. Razlog za "negativno" pisanje o lecama je pokazati
koja su realna ocekivanja.
BTW, oni spigli (ogledala) u kopirki su FSM (front surface mirrors)
pa se,
opet uz manja ocekivanja daju iskoristiti za diagonale i slicno.


A sad male upute za izradu. Nacrtao sam osnovni plan sastavljanja.
(slika je zipani windows bmp, postat cu na hr.misc.binaries)
Stvarni plan ovisit ce o dimenzijama lece, zarisnoj duljini,
materijelu koji je dostupan itd...

Bitno je samo tocno izmjeriti zarisnu duljinu i da duljina tubusa
(na slici
oznacena crvenim) KADA JE SCOPE SASTAVLJEN bude nekih 6-7 cm KRACA
od
zarisne duljine. To je zato da se moze fokusirati. U principu, u
zariste
objektiva (lece iz kopirke) morate moci postaviti zariste svog
okulara,
pomicanjem one manje cijevi u koju umeces okular.

Ukoliko promjer cilindra s lecama ne odovara dimenzijama standardnih
cijevi
(ima ih u Boskovicevoj blizu "dzamije" tj. kod Trga zrtava fasizma /
trga
Hrvatskih velikana, ili slicnim ducanima s "vodoinstalaterskim
materijalima"
u tom kvartu),
mozete ili uzeti vece cijevi pa nekako papirom ili necim
slicnim prilagoditi manje promjere vecima, ili umjesto svega toga,
napraviti dugoljastu drvenu "kutiju" u koju ces s prednjeg kraja
montirati
lecu, a sa straznjeg smisliti nekakav fokuser...

Sve ostale detalje prepustam vama.

Sretno "kopiranje"!

--
Indramani Sharma, B.Sc. Math.
:: isharma@math.hr :: http://www.math.hr/~isharma (Who's computer is this?)
University of Zagreb
Deptartment of Mathematics - http://www.math.hr (Who's computer is this?)


3.) Sto je to "kolimacija" i kako kolimirati teleskop?

- ukratko (+ slikice): http://www.pondi.hr/~beri/collimat.htm (Who's computer is this?)

- drugaciji opis (Fw: by Miljac):

From: "Miljac" <miljenko.kis@ck.tel.hr>
Newsgroups: hr.fido.astronomija


Malo teorije.

Svjetlosni snop koji dolazi od primarnog ogledala je u obliku stozca
(sa
fokusom kao vrhom, pojednostavljeno). Taj snop presijeca sekundarno
ogledalo
koje je pod kutom od 45 stupnjeva.
Nacrtaj si to na papiru pa ces vidjeti sto se desava. Gornji dio
sekundarnog
ogledala (onaj udaljeniji od primarnog) izlazi van svjetlosnog snopa,
a
donji dio sekundarnog ogledala (onaj blize primarnom) u potpunosti ne
zahvaca svjetlosni snop. Zbog toga je potrebno sekundarno ogledalo
pomaknuti
u ravnini u kojoj lezi (a to ja 45 stupnjeva) prema dolje. Taj pomak
se zove
OffSet.
Sto je manji F broj, to je taj pomak izrazeniji, a ocituje se dvjema
komponentama:
- horizontalnom kao pomak sekundarnog ogledala od fokusera (za
vrijednost
OffSet-a podijeljeno sa korijenom iz 2) i
- vertikalnom kao pomakom sekundarnog ogledala prema primarnom
(takodjer za
vrijednost OffSet-a a podijeljeno sa korijenom iz 2).
Za proracun OffSet-a moze se koristiti program Diagonal.exe (bio sam
ga
nekad davno stavio na hr.misc.binaries a mozete ga sigurno naci na
net-u).

Kako ispravno podesiti OffSet?

1. Skinuti sa net-a program Diagonal.exe i proracunati si koliko
iznosi
horizontalni i vertikalni OffSet pomak (mozete koristiti i neki drugi
program, recimo Newtwin ...)
2. Ako je OffSet pomak manji od 1 mm ne isplati se nikakvo
podesavanje.
3. Za sve ostale ljubitelje brzih teleskopa potrebno je pomocu
Spider-a
podesiti horizontalni OffSet kao pomak sekundarca od fokusera
(najcesce se
horizontalni OffSet podesava Spider-om, osim u nekim posebnim
konstrukcijama
nosaca sekundarnog ogledala gdje se to radi na spoju sekundarca sa
spiderom).
Kako, pa izrezite krug iz papira koji odgovara otvoru tubusa,
oznacite
polozaj centra tog kruga, smjer polozaja fokusera i probusite rupicu
za
OffSet u smjeru od centara i fokusera. Kroz tu rupicu gledate polozaj
vijka
kojim se regulira vertikalni pomak sekundarnog ogledala. Podesavajte
spider
dok kroz rupicu ne vidite centar sarafa i sve fino stegnite. Kod
vecine
komercijalnih teleskopa taj pomak bi morao biti podesen tvornicki,
ali nikad
nije na odmet to provjeriti.
4. Sada treba jos podesiti vertikalni OffSet. Skinite sekundarno
ogledalo i
na njemu oznacite OffSet pomak malom tockicom pomocu flomastera za
pisanje
po CD medijima (znam da ce to nekima zasmetati, ali vjerujte mi da je
ta
tocka u "mraku" isto kao i tocka kojom ste oznacili srediste
primarnog
ogledala). Pomak se crta na sekundarcu i to u punoj vrijednosti (ne
umanjen
za korijen iz 2) u smjeru prema fokuseru, tj. prema gore. Prakticno,
to
izvedete tako da na posebnom papiru nacrtate konture elipse
sekundarnog
ogledala, oznacite centar i rupicu za priparadjuci OffSet. Stavite to
preko
sekundarnog ogledala pazeci da se konture poklapaju i preko rupice
oznacite
OffSet tocku. Montirajte natrag sekundarno ogledalo.
5. Nakon toga slijedi kolimacija sekundarnog ogledala. Gledajuci kroz
fokuser u os fokusera treba dovesti tocku OffSet-a. To ce uzrokovati
spustanje sekundarnog ogledala koje sada nije centrirano prema otvoru
fokusera (nego spusteno za vertikalni OffSet).
E sada se stvar komplicira ... za precizno kolimiranje preporucam da
se
koristi kolimacijski okular sa nitnim krizem u kombinaciji sa laserom
kolimatorom. Uz pomoc kolimacijskog okulara OffSet tocku treba
dovesti u os
fokusera (kada se poklopi sa sredistem nitnog kriza). Tako dobijemo
ispravnu
visinu sekundarnog ogledala. Nagib prema primarnom ogledalu podesimo
laser
kolimatorom (zraka laser diode mora pogoditi oznaceno stediste
primaronog
ogledala). Ispravno podeseno sekundarno ogledalo nije potrebno
kontrolirati
prije svakog promatranja (normalno uz pretpostavku da se svi sarafi
na
sekundarnom nosacu ispravno pritegnu).
6. Zadnje sto je potrebno uciniti je kolimacija primarnog ogledala
(koju je
potrebno napraviti prije svakog promatranja). Uzme se laser kolimator
i
sarafima za kolimiranje primarnog ogledala podesi polozaj povratne
zrake
laser diode.

Ovom metodom garantiram da imate prvoklasno podesen instrument.
Ako nemate laser kolimator vec samo kolimacijski okular sa nitnim
krizem
(sto mislim da je minimum za preciznu kolimaciju "brzih" newtona)
mozete
provesti kolimiranje tocaka 5 i 6 vodeci racuna samo o tome da vise
nije
sekundarno ogledalo o centru fokusera. Gledajuci kroz fokuser odraz
primarnog ogledala u sekundarnom mora biti koncentrican sa fokuserom.
Dakle
iz klasicne teorije o kolimiranju ispada samo polozaj sekundarnog
ogledala
koje je sada spusteno a svi koncentricni krugovi se referiraju prema
fokuseru. Iz osobnog iskustva, bez lasera to i nije tako jednostavno
podesiti.

Sto se dasava ako na "brzim" teleskopima ne podesite OffSet?

Zbog toga sto sekundarno ogledalo ispravno ne presijeca svjetlosni
stozac
primarnog ogledala (ili prakticno gledajuci, konus) 100% osvijetljena
zona
se pomice prema gore u odnosu na geometrijsku os fokusera. Kod malih
povecanja jos se to polje nalazi u vidnom polju okulara ali sa
povecanom
pojavom kome na suprotnoj strani vidnog polja. Za DeepSky na malim
povecanjima jos prolazi. Ali za veca povecanja kod dvojnih zvjezda i
za
planete to je smrt, jer rapidno rastuca koma "brzih" teleskopa
drasticno
smanjuje ostrinu slike.
U takvim uvjetima, pocetnici cesto centriraju u fokuseru 100 %
osvijetljenu
zonu korekcijom kuta sekundarnog ogledala. To dovodi do pojave nagiba
fokusne ravnine u odnosu na ravninu okulara (za korigirani kut).
Gledajuci
kroz okular ispada da treba fokusirati objekt razlicito za gornju i
donju
stranu vidnog polja. To je vec degradiranje i za DeepSky, a da o
ostalom i
ne govorim.

Nadam se da ce ovaj moj tekst barem netko shvatiti i kao takav da ce
mu
pomoci.


4.) Kako napraviti radio teleskop?

- nekoliko korisnih linkova by Dorian:

http://radiojove.gsfc.nasa.gov/ (Who's computer is this?)
http://radio.meteor.free.fr/ (Who's computer is this?)
http://www.amsmeteors.org/radmet.html (Who's computer is this?)
http://www.radiosky.com/ (Who's computer is this?)
http://www.nitehawk.com/rasmit/ (Who's computer is this?)
http://www.signalone.com/radioastronomy/telescope/ (Who's computer is this?)
http://www.bambi.net/ (Who's computer is this?)
http://www.qsl.net/SARA/ (Who's computer is this?)

...i par savjeta by Tomislav Stimac:

Za pocetak nesto malo i
jednostavno. Receiver za Jupiter je sasvim u redu, antena je gotova
za 20
minuta, receiver za jedan dan, a mozes ga koristiti i za snimanje
oluja na
Suncu: http://radiojove.gsfc.nasa.gov/elab/rcvr_manual.pdf (Who's computer is this?)

Ako te pak zanima nesto jednostavnije, kao sto je primjerice receiver
za
VLF, onda evo sheme za jedan takav koji sam konstruirao sa jos
dvojcom
taljana: http://www.astro.hr/ucionica/tom/preamp/Scheme.gif (Who's computer is this?)

Mali radi ko blesav i predstavlja ti sam vrh ponude u svijetu VLF-a.
Usput,
jaci je i od poznatog NASA-inog RS-4. No nazalost mana mu je sto je
magnetski, a to znaci da u naseljenom mjestu s njim nemas sansi zbog
brujanja, pa je mozda bolje da uzmes RS-4 ako si u gradu.

I secer na kraju! A ako se pitas, sta se uopce moze uhvatiti na
VLF-u:
http://www.astro.hr/ucionica/tom/preamp/mp3/saucer.mp3 (Who's computer is this?)
http://www.astro.hr/ucionica/tom/preamp/mp3/whistler1.mp3 (Who's computer is this?)
http://www.astro.hr/ucionica/tom/preamp/mp3/chorus.mp3 (Who's computer is this?)
http://www.astro.hr/ucionica/tom/preamp/mp3/hiss1.mp3 (Who's computer is this?)
http://www.astro.hr/ucionica/tom/preamp/mp3/akr.mp3 (Who's computer is this?)

evo moje antene za Jupiter. Ukupna cijena 20 kn.
http://www.astro.hr/ucionica/tom/tmp/Jupiter2_2.jpg (Who's computer is this?)

Vise o istoj:
http://www.radiosky.com/jupant1.html (Who's computer is this?)


.................................................................


B) Edukacija
-------------

1.) Kako se moze u Hrvatskoj profesionalno baviti astronomijom? Kako
poceti??

- Odgovara nas Korado Korlevic:

From: Korado Korlevic <korado@astro.hr>
Newsgroups: hr.fido.astronomija


Pitanje je "malo" opsirno, ali idemo redom, mozda jos nekome
pomogne:

Postoji veliko sarenilo programa, sarenilo strucnog nivoa i
raznih stupnjeva zahtjevnosti spram polaznika. Prije odabira
treba kontaktirati organizatore!

1.) Tecajevi i skole astronomije:

a.) Postoji niz astronomskih drustava i ustanova koja
organiziraju predavanja/tecajeve/opazanja.
Po frekvenciji predavanja tecajeva prednjace:
- Tehnicki muzej ZG - Planetarij
- Zvjezdarnica Rijeka
- Zvjezdarnica Zagreb
- itd.
Popis astronomskih drustava:
http://www.adkoprivnica.hr/linkovi.htm (Who's computer is this?)

b.) Ljetni programi/skole/radionice
- Ljetna =3F=3Fkola astronomije HAD (Brodarica-Lusa) (HR)
- Visnjan School of Astronomy (medjunarodna)
- YSC - Ljetne skole prirodoslovlja I, II, III. (osnovne
skole- HR)
- Nebo na poklon - HR
- cLARKe â€=3F Istarska zupanija/Kvarner
- Astro susret Perzeidi â€=3F Korenica (radni susret astronoma
amatera HR)

Prakticki su svi ovogodisnji programi zavrsili: Nas VSA,
jucer.
Ima nesto slika i link na:
http://www.sci.hr/edu/2005/2005_VSA/ (Who's computer is this?)
http://www.astro.hr/vsa2005/ (Who's computer is this?)

c.) Postoji godisnja smotra ucenickog stvaralastva iz
astronomije - PZM:
http://hpd.botanic.hr/ast/eastro.htm (Who's computer is this?)
http://hpd.botanic.hr/ast/skolska.htm (Who's computer is this?)

2.) Sto se studija astrofizike tice, tu je malo "skakljivo" jer:
- zagrebacki PMF poduzima sve, da takvo nesto nestane:
http://www.fizika.org/ (Who's computer is this?)
- Ali je takav program u Splitu u povojima:

http://connect.znanost.org/astro/2005_Summer_meeting_FCA.html (Who's computer is this?)
- Students@Visnjan projekt je trenutno "na ledu", ali postoji
mogucnost da se ponovno pokrene ove zime.

3.) Sto se posla tice:
- u HR, nije da bas cvatu ruze, ali polako situacija ide na
bolje.
- Oni koji jesu poduzetni/dobri, veoma lako nadju mogucnost
za poslijediplomski studij u inozemstvu.... nakon toga ovisi
o ovom prvom i mnogocemu ostalom.

Ako sam nesto zaboravio, neka dodaju drugi s grupe ....

.................................................................


C) Astrologija, teorije zavjere...
-----------------------------------

1.) Da li su ljudi uopce bili na Mjesecu? To je sve bilo
namjesteno!!!

- Da, ljudi su bili na Mjesecu! Ne, zastava se NE VIJORI! Bilo bi
previse da idemo sve
analizirati u detalje, zato je najbolje pogledati link:

http://www.badastronomy.com/bad/misc/ (Who's computer is this?)

odnosno

http://www.badastronomy.com/bad/misc/apollohoax.html (Who's computer is this?)


--
Boris Stromar : AD Infinitum member : Zagreb, Croatia, Europe